Vražji kamen i njegove legende

Trgovište na krajnjem jugoistoku države, na tromeđi Srbije, Makedonije i Bugarske, ljudi uglavnom vezuju za podatak da se nalazi na vrhu liste nerazvijenih i siromašnih u Srbiji. Ali, ono krije dvije ljepote prirode kakve se rijetko gdje mogu vidjeti: Vražji kamen i Zladovačke planine.

Tačno je da je Trgovište nekako skrajnuto s puta i da tamo ne možete da očekujete klasičan turistički doživljaj. Međutim, tamo se nalazi jedna od lokacija Srbije koju morate da posjetite – Vražji kamen! Ova formacija stijena koje je isklesala rijeka Pčinja zaista ostavlja bez daha. Nevjerovatan prizor.

Ovaj prirodni fenomen nalazi se pored puta, na svega pet kilometara od Trgovišta, u blizini planinskog sela Donja Trnica. Djelo je rijeke Pčinje (lijeve pritoke Vardara), koja je nekada davno tu prosjekla stijenu i procesom spiranja i odnošenja raspadnutog materijala, pod uticajem padavina, izvajala niz kamenih stubova visokih između 50 i 60 metara. 

Zbog “prosjecanja”, mjesto je prvo dobilo naziv "Prosečnik", mada ovaj naziv ukazuje na prosjek, a mjesto je sve osim toga. Danas su uobličeni kameni stubovi poznati kao mjesto nad kojim Đavo vlada odnosno Vražji kamen. Kako sam naziv sugeriše, oko ovog mjesta su stvorene brojne legende, koje nisu zaobišle ni Crkvu Presvete Bogorodice iz 14. vijeka, sagrađenu na jednoj od stijena. Priče su toliko jake da se u crkvi ne obavljaju krštenja i vjenčanja, iako ima lijep pogled sa stijene i veliki potencijal.

U Trgovištu ne bi trebalo propustiti Zladovačku planinu koju stanovništvo kolokvijalno zove i Koćura. Prepuna je staza za pješačenje, koje kreću od sela Sveti Ilija i sežu do najvišeg, Zelenčevog vrha (1.574 m) odakle se pruža pogled na Šar planinu, Besnu kobilu, Vardenik i Osogovske planine.

Pitoma je i nije previše zahtjevna za planinarenje, a pogledi koji se s nje pružaju su zaista fantastični, a svi koji su posjetili ovu planinu kažu da uspon preko talasastih brežuljaka predstavlja savršeno opuštanje duše i tela.

Dakle, ako vas put nanese u ovaj dio Srbije, Vražji kamen i Zladovačka planina mogu biti izbor za zanimljivo proveden dan.

Liječi neplodnost

Uprkos pričama o tome kako da je Vražji kamen ukleto mjesto, narodom se proširilo i vjerovanje da Crkva Presvete Bogorodice liječi neplodnost. Nije rijedak slučaj da dolaze nerotkinje, pa kada nema nikog u crkvi, nastružu malo praha sa neke od fresaka, da to kući piju.

Četiri vraga

Najpoznatija legenda koja se vezuje za Vražji kamen je priča o četiri nestašna đavola Džudži Budži, Kumbari Kljeki, Filanku Šilji i Muji. Oni su željeli da Pčinju, umjesto ka Grčkoj i Egejskom moru, “preusmjere” ka Bugarskoj, pa su pokušali da spoje obale rijeke. Kidali su čitave stijene s okolnih brda, ali ćudljivu Pčinju nisu uspjeli da ukrote. U Končuljskoj klisuri su našli najveću stijenu, stavili je na leđa i krenuli nazad, ali kad su stigli do sela Klinovac čuli su prve petlove pa su, uplašeni da ljudi ne otkriju njihove namjere, bacili stijenu pored vodenice.

Postoji i legenda da su ljudi godinama pokušavali da sagrade crkvu pored rijeke, ali su Budža, Ljeka, Šilja i Muja, sve što seljani danju sagrade, noću odnosili i ostavljali na Vražjem kamenu, ljuti jer ih ljudi nisu dovoljno poštovali.

Loša sreća

Crkva Presvete Bogorodice je građena u periodu od 1355. do 1375, u vrijeme vladara Stefana Uroša V, sina cara Dušana. Do crkve vodi strma, vijugava staza i u njoj se ne organizuju vjenčanja i krštenja jer je prati priča o lošoj sreći. Legenda kaže da su izvjesni mladenci odmah po vjenčanju izašli iz crkve i uzjahali konje, ali je mladoženjin, uplašen od vike svatova, pojurio prema provaliji i survao se s jahačem na leđima. Videvši to, mlada je potrčala prema litici i bez razmišljanja skočila.